TEME

Prekomjerno izlaganje suncu i njegovim štetnim ultraljubičastim (UV) zrakama godinama je poznato kao jedan od glavnih uzročnika raka kože.

Tri su osnovna tipa sunčevog UV zračenja. Najopasnije UVC zrake u potpunosti absorbira ozonski omotač dok UVA i UVB zrake dopiru do zemlje i samim tim do svih nas. UVA zrake generalno ne uzrokuju opekline od sunca. One prodiru dublje u kožu i na taj način ubrzavaju starenje kože (boranje i opuštanje) te mogu uzrokovati netoleranciju na sunce, poznatu kao alergija na sunce. Također, mogu izazvati poremećaje pigmentacije (sunčane i staračke smeđe pjege). Jako UVB zračenje izaziva najočigledniju obrambenu reakciju kože na sunce - opekline. Prodire u gornje slojeve epidermisa i uzrokuje brže tamnjenje (smeđi pigment, melanin). UVA i UVB zrake mogu izazvati promjene u samom središtu naših stanica te oštetiti njihov DNA. Što su češća oštećenja od sunca, to su i posljedice opasnije.

Madeži su uobičajena pojava na koži i gotovo svi ih imaju. Međutim, osim dobroćudnih madeža, na koži se mogu pojaviti i zloćudne izrasline. Madež je pigmentirana mrlja koja se pojavljuje na koži, a razvija se iz melanocita. Njihov broj na tijelu ovisi o nasljednosti, izlaganju suncu, uzimanju lijekova (kortikosteroidi), trudnoći i drugim faktorima. Madeži su obično bezopasni, ali treba biti oprezan. Svaka promjena na madežima može biti opasna te je zato potreban dodatan oprez i kontrola samopregledima.

 

VRSTE RAKA KOŽE

Postoje 4 vrste opasnih promjena na koži kada se govori o raku kože:

 

BAZOCELULARNI KARCINOM (najčešći, ali ujedno i najmanje opasan)

Uglavnom se pojavljuje kao uzdignuta kvržica na koži, prožeta krvnim žilicama, ali i kao ranica ili obnavljajuća krastica koja ne cijeli, sjajnih rubova.

 

AKTINIČKE KERATOZE

Neagresivni, lokalizirani karcinomi kože u vidu crvenkasto-smeđih, ljuskavih i grubih promjena na koži, najčešće se javljaju u osoba starije životne dobi. Uglavnom su zahvaćena područja koja su intenzivno izložena suncu, kao što su lice, vrat, uške, nadlaktice i vlasište, pogotovo kod ćelavih muškaraca. Ove promjene posljedica su kroničnog i pretjeranog izlaganja suncu. Terapija ovih promjena nužna je jer se u 10-15% slučajeva mogu razviti u invazivni planocelularni karcinom.

 

PLANOCELULARNI KARCINOM

Po pojavnosti je riječ o drugom najčešćem obliku zloćudnih tumora kože. Najčešće se pojavljuje na područjima kože koja su najviše izložena UV zračenju poput lica i vlasišta. Površina je obično uzdignuta i prekrivena čvrstom krastom. Planocelularni karcinom je zloćudniji od bazocelularnog karcinoma i može se proširiti u  limfne čvorove i ostale organe. Posebno je opasan kod  imunokompromitiranih pacijenata jer se može brzo proširiti.

 

MELANOM

Melanom je maligni (zloćudni) tumor pigmentiranih stanica kože. On je najrjeđi, ali najopasniji zloćudni tumor kože.  Osim na koži, melanom se može pojaviti na sluznicama (rektum, anus, nos,…), oku (mrežnica) i u živčanom sustavu. Veliki utjecaj na njegov nastanak ima naglo i uzastopno izlaganje sunčevim zrakama.

 

Poznate rizične skupine su:

- osobe svijetle boje kože,

- osobe koje koriste UV uređaje (solarij),

- osobe koje imaju preko 50 madeža na tijelu,

- osobe čija su zanimanja vezana uz rad na otvorenom,

- osobe starije od 50 godine,

-osobe s obiteljskom poviješću raka kože kao i osobe koje su tijekom života imale sunčane opekline.

 

Čak i ako ne postoji povišeni rizik za razvoj raka kože, moguće je od njega oboljeti. Zato je važno  upoznati se s uzrocima nastanka raka kože i simptomima. Broj oboljelih od melanoma u stalnom je porastu i to je jedan od tumora s najvećom ekspanzijom u posljednjih nekoliko godina. Godišnje povećanje broja oboljelih iznosi 7%. Najčešće su lokalizirani u područje glave, vrata, trupa, nadlaktice i podlaktice. U žena je češći na ekstremitetima, a u muškaraca na trupu. Potrebno je naglasiti da ne postoji tipični maligni melanom. On se najčešće pojavljuje u obliku smeđe-crne pigmentacije koja se povećava, nepravilnih je i neoštrih rubova te neujednačene boje. Može se javiti i u obliku ružičastih ili crvenkastih kvržica s manjom količinom pigmenta, koja brzo rastu. Postoje dva tipa rasta melanoma: melanomi koji radijalno rastu (horizontalno, površinsko širenje) i melanomi koji vertikalno rastu (prema dubini i visini).

Melanome možemo podijeliti prema histološkom tipu:

  1. POVRŠINSKO-ŠIREĆI MELANOM - nastaje iz postojećeg madeža i čini 70% svih melanoma. Izgleda kao blago uzdignut plak promjera većeg od 1cm, nepravilnih rubova i nejednolične pigmentacije u radijalnoj fazi rasta dok u vertikalnoj fazi izgleda kao papula ili čvor, modro-crne, zagasito modre ili ružičaste boje.
  2. NODULARNI MELANOM - rjeđe nastaje iz postojećeg madeža i čini oko 15% svih melanoma. Ima samo vertikalnu fazu rasta u obliku polipa i često je ulceriran. Najćešće je lokaliziran na trupu, glavi i vratu i agresivniji je od površinsko-širećeg melanoma.
  3. LENTIGO MALIGNI MELANOM - čini 5-10% svih melanoma. Nastaje kao smeđa pjega, a boja mu varira od žuto-smeđe do crne. Pojavljuje se na mjestima izloženim suncu, osobito na obrazima i najčešće kod starijih osoba.
  4. AKRALNI LENTIGO MELANOM – čini oko 5% melanoma u bijelaca, a kod rasa tamnije puti je najčešći tip melanoma. Izrazito je crn u radijalnoj fazi, a u vertikalnoj tamnomodar, crn ili amelanotičan, prate ga česte ulceracije. Pojavljuje se obično u starijih osoba na dlanovima, tabanima, listovima i ispod noktiju.

Za razliku od bazocelularnog i planocelularnog karcinoma, melanom se pojavljuje u nešto mlađoj životnoj dobi. Kod melanoma je najvažniji kirurški zahvat u što ranijoj fazi jer se ranom intervencijom može spasiti život!

Preporuka je učiniti samopregled kože barem jednom mjesečno. Na taj način se bolje uočavaju promjene koje bi mogle ukazivati na zloćudnu preobrazbu madeža i drugih tumora kože.

 

Za lakše prepoznavanje promjena u madežu dobro je poznavati „ABCDE pravila“ koja predstavljaju akronime engleskih riječi. Svaka riječ označava promjenu na koži na koju treba obratiti posebnu pažnju.

A - Asimetry (Asimetrija) - jedna polovica madeža nije poput druge polovice madeža.

B - Border (Granica) - tipični nekancerogeni madeži su pravilnih linija na svojim rubovima, tj. rubovi su jasno drukčije pigmentacije od ostatka kože. Kod malignih teže je odrediti rubove madeža.

C - Color (Boja) - prisutnost više od jedne boje (smeđa, svjetlo/tamno smeđa, crna…) na madežu također treba zabrinjavati. Neravnomjerna raspodjela boja može biti upozorenje na melanom.

D - Diameter (Promjer) - melanomi su prilikom dijagnoze obično veći od 6 milimetara iako mogu biti i manji.

E - Evolution (Evolucija) - nedavna promjena izgleda, veličine ili boje se smatra najvažnijim faktorom prepoznavanja opasnih melanoma. Ako se madež u bilo kojem faktoru promijenio, obavezno potražiti mišljenje dermatologa.

U druge sumnjive promjene na koži spadaju: ljuskavost, svrbež, širenje pigmenata iz madeža u okolnu kožu te pojava iscjetka ili krvarenje. Redovito korištenje učinkovite zaštite od sunca od iznimne je važnosti kod sprečavanja pojave melanoma. Važno je odabrati kvalitetna sredstva za zaštitu od sunca te ih redovito i pravilno nanositi na kožu. Na taj način će se najbolje zaštititi koža od svih štetnih utjecaja UV zraka te smanjiti mogućnost nastanka melanoma.