TEME

Vene su krvne žile koje skupljaju krv iz tijela i vraćaju je u srce. Tlak u venama je niži od tlaka u arterijama, a stijenka je puno tanja od arterijske. Upravo zbog toga vene sadrže zaliske koji omogućavaju jednosmjerno gibanje krvi prema srcu. S vremenom venski zalisci uslijed djelovanja gravitacije (dugotrajno stajanje), ali i nekih drugih čimbenika (genetska predispozicija, starenje, trudnoća, prekomjerna tjelesna težina, itd.) mogu oslabiti zbog čega krv zaostaje, sporije se vraća prema srcu, nakuplja u donjim dijelovima tijela te vrši pritisak na vene nogu. Uslijed popuštanja stijenki vena nastaju VARIKOZITETI – vijugavo proširene površinske vene nogu koje postaju plave ili plavoljubičaste.

Simptomi bolesti nisu uvijek povezani s veličinom i stupnjem varikoziteta vena, tako da jako zahvaćena noga može biti asimptomatska, dok ponekad mali varikoziteti mogu biti izrazito bolni. Najčešće se javljaju osjećaj težine i bolovi u potkoljenicama, te pečenje i grčevi mišića nogu, naručito nakon dužeg stajanja ili navečer. Tegobe prestaju nakon hoda ili dužeg odmora u ležećem položaju s povišenim nogama. U slučaju razvoja kroničnog venskog zastoja moguće su komplikacije: razvoj edema, upalnih promjena na koži i nastanak venoznih ulkusa, ali može doći i do tromboze i tromboembolije.

Kako bi se usporio razvoj bolesti te spriječile komplikacije vrlo je važno na vrijeme početi s preventivnim mjerama.

  1. Povećati tjelesnu aktivnost: hodati, trčati, voziti bicikl; izbjegavati dugotrajno sjedenje i stajanje na jednom mjestu
  2. Smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu
  3. Izbjegavati veliku toplinu – vruće kupke i izlaganje vena suncu

U slučaju već vidljivih varikozitata i izraženih simptoma proširenih vena nužna je primjena elastičnog zavoja ili elastičnih kompresivniih čarapa. Također, na postojeće simptome možemo uspješno djelovati preparatima koji smanjuju oteklinu, povećavaju tonus venske stijenke i poboljšavaju mikrocirulaciju. To su najčešće kreme, masti i gelovi na bazi heparina ili divljeg kestena. U liječenju proširenih vena (ali i hemeroida) često se koristi i oralna terapija bioflavonoidima: rutinom i diosminom. To su biljni pigmenti koji imaju značajno antioksidativno i protuupalno djelovanje. Oni pojačavaju tonus vena, štite venske zaliske od propadanja, smanjuju pretjeranu propusnost i lomljivost kapilara te potiču limfnu drenažu i mikrocirkulaciju.

Osim medikamentoznom terapijom, danas postoje i različite operativne metode liječenja varikoznih vena od kojih su neke invazivne, npr. flebektomija (vađenje manjih proširenih vena kroz niz malih kožnih rezova, pomoću posebnih kukica). Međutim, razvijene su i neinvazivne metode kao što je EVLT - Endovenozni laserski tretman (liječenje oštećenih površinskih vena pomoću topline). Ovi načini liječenja imaju dobre funkcionalne i estetske rezultate te usporavaju daljnji razvoj bolesti.

Lucija Sladoljev