TEME

Alergijski rinitis je alergijska upala nosne sluznice uzrokovana nekim alergenom. Simptomi alergijskog rinitisa uključuju vodeni iscjedak iz nosa, kihanje, neprohodnost i svrbež nosa te oko 40% bolesnika sa alergijskim rinitisom ima i očne simptome (crvenilo, svrbež, suzenje). Prema ARIA (Allergic Rhinitis and its Impact on Astma) smjernicama prisutnost više od dva simptoma koji traju duže od jednog sata u većini dana upućuju da se radi o alergijskom rinitisu.

Alergijski rinitis u prosjeku pogađa 20% odrasle populacije. 20-40% bolesnika s alergijskim rinitisom ima astmu, a 70-90% bolesnika s astmom ima alergijski rinitis. Postoje i drugi komorbiditeti koji su povezani s alergijskim rinitisom kao sinusitis, upale uha, infekcije dornjeg dišnog sustava, nosne polipoze, disanje na usta i poremećaj sna.

Prema ARIA smjernicama alergijski rinitis dijeli se s obzirom na trajanje simptoma na:

            -povremeni (sezonski, intermitetni)

            -stalni (perzistentni, cjelogodišnji)

Povremeni, sezonski alergijski rinitis karakteriziraju simptomi koji traju manje od četiri dana u tjednu ili manje od četiri tjedna u godini. Povezan je sa raznim vanjskim alergenima poput peluda stabla, trava i korova i obično se javlja u određenom dijelu godine u razdoblju cvatnje.

Stalni, prezistentni alergijski rinitis karakteriziraju simptomi koji su prisutni četiri ili više dana u tjednu ili četiri tjedana ili više na godinu. Najčešće je uzrokovan kućnim alergenima poput grinja, prašine, dlake kućnih ljubimaca i plijesni, obično je zimi jače izražen. Simptomi povremenog alergijskog rinitisa obično su burniji od stalnog alergijskog rinitisa u smislu nosne sekrecije, kihanja i očnih simptoma dok je kod stalnog alergijskog rinitisa primarni simptom začepljen nos. Smetnje njuha gotovo se jedino javljaju kod stalnog alergijskog rinitisa.

AIRA uzima u obzir i utjecaj alergijskog rinitisa na svakodnevni život bolesnika pa se prema težini simptoma manifestiraju kao blagi i umjerno teški alergijski rinitis. Kod blagog alergijskog rinitisa nisu prisutni teški simptomi, a dnevne aktivnosti, radna sposobnost ili školske obveze nisu ometeni i san je normalan. Kod umjereno teškog alergijskog rinitisa prisutni su jedan ili više poremećaja vezanih uz spavanje, dnevne aktivnosti, te smetnje vezene uz posao ili školu. Na poremećaj spavanja od svih simptoma najviše utječe začepljen nos.

Liječenje alergijskog rinitisa dijeli se u tri dijela: izbjegavanje alergena, farmakoterapija i imunoterapija.

Kod vanjskih alergena potrebno je voditi računa o koncentraciji peluda u zraku (pratiti peludni kalendar i prognoze). U danima visoke koncentracije alergena prozore treba držati zatvorenim i provjetravati samo kasno navečer. Kod unutarnjih alergena treba pokušati ukloniti alergene. Treba smanjiti vlažnost kako bi se smanjio razvoj plijesni, provjetravati kupaonicu i kuhinju te skolniti tepihe i kućno bilje. Potrebno je izbjegavati podražaje poput hladnog zraka, duhanskog dima, jakih mirisa i konzumiranje vrućih napitaka.

Budući da je izbjegavanje alergena u potpunosti nemoguće, potrebna je farmakoterapija. Kod blažih oblika alergijskog rinitisa koriste se nesedirajući antihistaminici u obliku tableta. Kod težih oblika se uz navedeno koriste i nazalni (nosni) kortikoidni sprejevi. Dekongestivne kapi smiju se koristiti samo nekoliko dana (5-6 dana) na početku bolesti, jer se u slučaju dugotrajne primjene često razvija ovisnost o takvim preparatima, što dovodi do kroničnog oštećenja sluznice.

Treća terapijska opcija je imunoterapija odnosno hiposenzibilzacija. Najnovija saznanja ukazuju da je to vrlo uspješan postupak liječenja svih alergijskih bolesti. Izvodi se kontinuiranim izlaganjem pacijenta sve većim dozama određenog alergena.

Na tržištu postoje antihistaminici koji su registrirani za slobodnu prodaju, te se koriste za samoliječenje. Kod odabira antihistaminika vrlo je važan savjet ljekarnika. Osim antihistaminika, u liječenju mogu pomoći fiziološka otopina, morska voda, morska voda s ektoinom, masti za nos koji sprečavaju ulazak alergena u dišni sustav. Fiziološka otopina, proizvodi s morskom vodom, s dodacima i bez njih, pomažu u svakodnevnoj higijeni nosa, održavaju sluznicu vlažnom te uklanjaju nečistoće i alergene. Izotonična otopina s dodatkom ektoina u obliku kapi koristi se za ublažavanje očnih simptoma. Korisnicima kontaktnh leća preporuča se nošenje jednodnevnih leća. Minerali poput kalcija i cinka mogu imati zaštitni učink na sluznice, osobito u preventivi.