TEME

Tijekom trudnoće i dojenja javljaju se povećane potrebe za određenim nutrijentima koji su od velike važnosti za pravilan rast i razvoj ploda, ali i za zdravlje trudnica i dojilja, te za njihov imunitet. Osim izbalansirane prehrane, dovoljno odmora i sna, umjereno kretanja, treba obratiti pažnju i na nekoliko nutrijenata važnih za pravilno funkcioniranje imuniteta.

VITAMIN D

Osim važnosti D vitamina za dugotrajno smanjenje rizika od prijeloma kostiju i osteoporoznih promjena kod potomaka, uočena je njegova važnost za pravilno funkcioniranje imunosnog, živčanog, endokrinog i kardiovaskularnog sustava. Preporučeni dnevni unos za trudnice i dojilje po najnovijim smjernicama iznosi 800 IU.

CINK

Nedostatak cinka može rezultirati prijevremenim porodom, uzrokovati smanjeni rast i poremećaje psihomotornog razvoja te može utjecati i na imunološki odgovor smanjenjem razvoja T limfocita. Osim što je koristan za očuvanje imuniteta, uvidjelo se da suplementacija cinkom smanjuje pojavnost proljeva u djece između 6-13 mjeseci života. Preporučeni dnevni unos za trudice je 11 mg, a za dojilje 12 mg.

ŽELJEZO

Željezo doprinosi smanjenju umora i iscrpljenosti, normalnom stvaranju crvenih krvnih stanica i hemoglobina, normalnom transportu kisika u tijelu, normalnoj kognitivnoj funkciji te normalnoj funkciji imunološkog sustava. Ovaj mineral je od izrazite važnosti stoga je nužno odrediti njegovu koncentraciju u krvi te u dogovoru s ginekologom vidjeti je li dovoljna njegova suplementacija kroz prenatal formule i dodatke prehrani ili je nužan i dodatak željeza registriranog kao lijek. Preporučeni dnevni unos željeza iznosi 14 mg.

OMEGA-3

Od osam omega-3 masnih kiselina uključenih u prehranu, najvažnije su eikozapentaenska kiselina (EPA) i dokozaheksaenska kiselina (DHA). Iako se EPA i DHA u organizmu mogu sintetizirati iz ALA (alfa linolenska kiselina) sinteza je spora i zahtijeva cijeli niz kofaktora. Ta je sinteza zanemariva kod novorođenčadi i u potpunosti ovisi o unosu tih masnih kiselina putem majčine prehrane. U razvijenim zemljama evidentiran je nedovoljan unos omega-3 masnih kiselina u prehrani svih populacijskih skupina, ponajviše zbog male zastupljenosti plave ribe u prehrani. Omega 3 masne kiseline, osim što djeluju protuupalno, povećavaju psihomotorne sposobnosti djeteta, smanjuju mogućnost razvoja hiperaktivnosti, smanjuju razvoj postnatalne depresije i utječu na imuno odgovore uključene u alergijske reakcije kod djece. Poželjno je unositi minimalno 200 mg DHA i 80 mg EPA na dan.

PROBIOTICI

Osim što će povoljno utjecati na imunitet majke, smanjit će učestalost alergijskih bolesti, poput atopijskog dermatitisa, astme i alergijskog rinokonjuktivitisa kod djeteta. Sojevi koji se preporučuju su Lactobacillus rhamnosus GG, Lactobacillus rhamnosus HN001 i Bifidobacterium BB-12.

MATIČNA MLIJEČ

Matična mliječ je najvrijedniji pčelinji proizvod. To je izlučevina ždrijelnih žlijezda mladih pčela radilica, koja se luči u razdoblju od 5.-15. dana života, a proizvodi se od donešenog cvjetnog praha, nektara i vode. Ima protubakterijsko, antivirusno, antiparazitsko i protuupalno djelovanje te utječe na regulaciju imunološkog sustava. Matična mliječ posjeduje i gonadotropni učinak – izvrsno djeluje u postizanju i održavanju trudnoće i laktacije.

 

Pripremila Marija Buždon, mag. pharm.