TEME

U zimskim mjesecima najčešće su akutne infekcije gornjeg dišnog sustava. Uzročnici se vrlo lako prenose s čovjeka na čovjeka prvenstveno kapljičnim putem (govorom, kihanjem, kašljanjem...), ili  dodirom s oboljelom osobom ili kontaminiranih predmeta (kvake, rukohvati...).

Prehlada - najčešća bolest dišnog sustava, uzrokuju je različiti virusi, ali i bakterije. U pravilu bolest zahvaća gornje dijelove dišnog puta: nos, sinuse, grlo, no može zahvatiti i grkljan (laringitis) i pluća (akutni bronhitis).

Simptomi: hunjavica, kihanje, začepljenost nosa, grlobolja, promuklost, suhi kašalj, suzenje očiju, konjuktivitis, blaga glavobolja, umor. Temperatura je većinom normalna do blago povišena. Inkubacija traje par dana, a sama prehlada oko 7 dana. Kašalj, suhi, se može zadržati i par tjedana...

Terapija: mirovanje, odmor, unošenje obilja toplih napitaka, grgljanje toplom slanom vodom, ublažavanje simptoma dekongestivima, analgeticima, antipireticima, antitusicima, jačanje imuniteta. Inhalacija također može pomoći ublažiti simptome prehlade.

Komplikacije prehlade najčešće su krup, akutni bronhitis, pneumonija i sinusitis.

Ponekad je kod nekih ljudi čak moguća i astma. 

 

Bronhitis -  upala bronhalnih tuba. Može biti vrlo opasan kod male djece i starijih bolesnika, pogotovo bolesnika koji boluju od astme ili KOPB-a.

Akutni bronhitis -  upala sluznice gornjih dišnih puteva djelovanjem virusa. Obično počinje brzo a traje nekoliko dana do nekoliko tjedna.

Simptomi: otežano disanje, hripanje, povišena tjelesna temperatura, bol u prsnom košu i kašalj sa iskašljavanjem.

Kronični bronhitis - najčešći uzrok ove bolesti je pušenje, onečišćen zrak, smog, industrijski iritansi. Sluznice gornjih dišnih puteva zbog iritacije odebljaju, dišne cijevi se začepe, dolazi do oštećenja pa nastaje enfizem pluća. Tijelo dobiva sve manje kisika i otežan je protok krvi kroz pluća, a mogu se javiti i problemi sa radom srca.

Često se vraća, traje dugo.

Simptomi: otežano disanje, kašalj, iskašljavanje koje traje tri mjeseca u godini dana u dvije uzastopne godine, a da to nije posljedica neke druge bolesti ili lijekova.

Terapija bronhitisa: mirovanje, odmor, unošenje obilja toplih napitaka, mukolitički ekspektoransi, po potrebi antibiotici, optimalna klima, često provjetravanje prostorija boravka, ublažavanje simptoma dekongestivima, analgeticima, antipireticima, jačanje imuniteta. Inhalacija.

 

Upala pluća (pneumonija) - bolest koju uglavnom uzrokuju neke vrste bakterija ili virusa, no mogu je izazvati gljivice, paraziti ali i jaki iritativni plinovi.

Simptomi: visoka temperatura, glavobolja, bolno i otežano disanje, kašalj, moguć krvav ispljuvak. Disanje će biti otežanije što je veći broj oštećenih alveola. Ponekad može biti oštećen velik dio plućnog krila, ili čak čitavo, što dovodi do smanjenja difuzije kisika u krv. Upala pluća teška je bolest, pa je najbolje odmah javiti se liječniku.

Terapija: lijek ovisno o uzročniku; mirovanje, odmor, unošenje obilja toplih napitaka, ublažavanje simptoma, dekongestivima, analgeticima, antipireticima, jačanje imuniteta. Inhalacija.

 

KAŠALJ

U svakoj akutnoj virusnoj infekciji postoji faza suhog podražajnog kašlja, zbog oštećenja epitela dišnih putova, gdje se nalaze i receptori za kašalj. Kašalj koji se tada javlja je obrambeni i ne treba ga sprječavati, on omogućava da se nagomilani virus i sekret koji se stvara, izbace iz organizma. Nakon faze suhog, iritirajućeg kašlja, nastupa faza produktivnog kašlja kada dišni putovi pokušavaju razblažiti koncentraciju virusa time što luče sekret, obrambene stanice hvataju te viruse i uništavaju ih. U ovom procesu i same stanice propadaju i taj otpad od upalne reakcije, čvrsti viskozni sekret, eliminira se kašljem. Takav kašalj treba stimulirati. Najbolji način je da se uzima dovoljno tekućine, a mogu pomoći i preparati koji sadrže tvari koje razmekšavaju sekret. To nisu lijekovi za iskašljavanje, nego za razmekšavanje i eliminaciju sekreta.

 

PRIMJENA INHALATORA

Inhalacijskom terapijom, vlaži se sluznica, olakšava “otapanje” sektreta i lakše iskašljavanje a i disanje. Primjenjuje se kod svih uzrasta od novorođenčeta do starijih osoba.

Prednosti inhaliranja:

Lijek dublje ulazi u dišni sustav, djeluje lokalno ciljano na respiratornu sluznicu, doza je manja, učinak brz.

Pravilno je udisati kroz usta, na usnik ili kroz inhalacijsku masku. Prije svakog izdaha treba zadržati dah par sekundi. Kod male djece dovoljno je da dišu mirno i polako.

Inhalator se koristi dok lijek iz spremnika ne nestane, ili ako se inhalira samo fiziološkom otopinom, oko 10-15 minuta.

Nakon svake uporabe inhalatora, treba isprati spremnik, cijev te nastavak za usta, odnosno masku obrisati ili ih ostaviti da se osuše na zraku.

 

Pripremila Lidija Krstinić, mag.pharm.